Potkrepljen dosadašnjim iskustvima iz ove oblasti i nivoom primjene/implementacije iste u BiH, odlučih da i ja izrazim svoje mišljenje.
Sam naziv funkcije „upravljanje ljudskim resursima“ zvuči malo grubo – kapitalistički, ja bih rekao da se radi o „upravljanju zaposlenima“ ili „upravljanju ljudskim potencijalima“.
Da krenem od početka...
HR kao funkcija je nastao još u prvoj polovini 20. vijeka prilikom studija na polju industrijske i organizacione psihologije. Proučavalo se ponašanje ljudi u grupama i uticaj zadovoljstva zaposlenih i međuljudskih odnosa među zaposlenima na produktivnost rada organizacije. Istraživači su korak po korak dolazili do načina stvaranja dodatnih rezultata u poslovanju putem strateškog upravljanja radnom snagom. Ovo je u početku korišteno samo za upravljanje platama i beneficijama zaposlenih, ali pod uticajem globalizacije, konsolidacija velikih kompanija, tehnoloških inovacija i daljih istraživanja, HR je postao jedna od najbitnijih fukcija u kompanijama. Spajanje kompanija ili akvizicije, zadržavanje talentovanih radnika u kompaniji, planiranje nasljednika na bitnim pozicijama ili izgradnja pozitivne radne sredine danas su praktično nemogući bez dobro izgrađene funkcije HR-a.
Šta je u stvari HR?
HR je funkcija u organizaciji u kojoj rade stručnjaci koji brinu o zapošljavanju, treningu i razvoju zaposlenih, radno-pravnim odnosima, te platama i drugim beneficijama za zaposlene. HR je spona između menadžmenta i zaposlenih – treba da s jedne strane razumije poslovne strategije, ciljeve i procese kompanije, a sa druge strane da razumije zaposlene ljude i njihove potencijale, da radi na razvoju ljudi i da ih podstiče da slijede viziju menadžmenta, iskazujući poštovanje i povjerenje prema svim zaposlenima i vrednujući njihove napore.
Glavna funkcija HR-a je razvoj ljudi u cilju razvoja preduzeća i postizanja što boljih poslovnih rezultata.
Pod razvojem ljudi ne mislim samo na funkcionalne treninge i obuke zaposlenih na nižim pozicijama u organizaciji, nego i na razvoj u smislu razumjevanja strategije i ciljeva kompanije, na razvoj organizacione kulture, na razvoj organizacionih i liderskih sposobnosti rukovodilaca i menadžera. Kako bi organizacija kvalitetno funkcionisala, treba da bude organizovana kao dobar sportski tim (da sportski, jer treba da pobjeđuje na utakmnicama na tržištu poslovanja), sa radnom atmosferom kao da se radi o velikoj sretnoj porodici. Svako treba da zna svoju individualnu ulogu u timu, ciljeve i mogućnosti, ali i da poštuje saigrače i doprinosi timskom uspjehu.
Gdje je HR u BiH?
Daleko i od onog HR-a iz polovine 20. vijeka. Možda zvuči malo pesimistično, ali istinito.
HR je kod nas naslijeđen od nekadašnje kadrovske funkcije. Šta je radila kadrovska? Kadrovska se bavila tumačenjem i primjenom radnog prava i radnom administracijom (pravilnici, procedure, ugovori o radu, razne potvrde i rješenja). Veće organizacije su imale i psihologa (kao školski pedagog), pa su zaposleni mogli i da dođu i da se iskukaju nekome o brigama i problemima koje ih tište. Kako bi lakše razumjeli, najbolje posmatrati razliku između kadrovske i HR-a iz medicinskog ugla: kadrovska funkcija je dijagnostika i liječenje, a HR je istraživanje, razvoj i prevencija.
Kako smo naglo zamjenili socijalizam kapitalizmom i nepripremljeni bačeni u potpuno nova pravila u tržišnim utakmnicama, tako je kod nas pored kadrovske funkcije, HR poprimio i fukciju policajca. Vlasnici kapitala, u nekim slučajevima nedovoljno edukovani, a u nekim i izbjegavajući odgovornost, angažuju HR da vodi radnu administraciju i da pod okriljem nedovoljne pravne zaštite i konstantne kontrole “prisiljavaju” ljude da rade što više za što manje plate! HR je tu da radnicima prenosi nepovoljne odluke i informacije menadžmenta, uvodi disciplinu i traži načine za kontrolu svakog koraka koji radnik napravi. Zaposleni kada čuju za HR, "diže im se kosa na glavi", što od straha, što od prezira.
Uključenost u strategiju poslovanja, učešće i doprinos u planiranju, savjetovanje menadžmenta, razvojne inicijative... :( Kako jedan kolega skoro reče: “Jesi lud? Da sam sebi dam otkaz?”
Naravno nije sve tako sivo. Daške boje cijeloj slici daje nekoliko velikih multinacionalnih kompanija u kojima je HR jedna od strateških razvojnih i upravljačkih funkcija u kompaniji i koje primjenjuju sve pozitivne prakse i trendove HR-a. Hvala im na tome i na edukaciji naših mladih HR stručnjaka, kao i na edukaciji našeg tržišta.
Tu su i kompanije koje rade sa inostranim klijentima i koje polako što zbog trendova na tržištu i zahtjeva klijenata, što zbog ličnih potreba, dolaze polako do zaključaka da im je potreban HR kao funkcija. Nadu za bolje sutra daju i djeca naših preduzetnika koja dođu sa školovanja iz inostranstva i donose nova iskustva i prakse poslovanja, pa polako utiču na svoje roditelje vlasnike kapitala i njihovo preduzetništvo.
HR funkcija i ljudi
Da se razumijemo, HR kao funkcija ne treba svima. Nije potreban organizacijama sa manje od 20-30 zaposlenih, ali RAZVOJ LJUDI JESTE POTREBAN!
Ljudi su ti koji rade posao i direktno utiču na poslovanje kompanije. Ljudi su taj faktor od kojeg zavisi da li ste bolji od konkurencije ili ne, koji će vam u određenom trenutku omogućiti neophodni “milimetar” konkurentne prednosti kako biste ostvarili uspjeh. Pored razvoja ljudi, treba raditi i na njihovoj motivaciji. Motivisani ljudi postižu najbolje rezultate. Ljudi koji postižu rezultate su sretni i zadovoljni. Zadovoljni ljudi su najbolji ambasadori vaše kompanije, oni su ti koji će imati veliki uticaj na vaš brending i biti jedan od najbitnijih marketing alata koje imate.
Dakle, ljudi nisu resurs koji treba da iskoristite, nego potencijal koji trebate znati razvijati, koristiti i zadržati. HR je tu da vam pomogne da ovo postignete – nemojte ga zloupotrebljavati, ograničavati ili podcjenjivati, pokušajte razumjeti vrijednost koju vam može donijeti i na najbolji način ga implementirati u svoj biznis.
Biznis bez vođenja računa o ljudima može biti uspješan kratkoročno, ali u trci na duže staze nema nikakve šanse.
Bojan Buljić
HR menadžer